Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

Prosinac 2016.-piše mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški  

Published | 12/5/2016

Da europski narodi otkriju ljepotu, dobrotu i istinitost evanđelja, koje životu daje radost i nadu.


Uzimajući u razmatranje veliku temu europskih naroda s jedne strane i evanđelje s druge strane, i ne htijući to, kao da je ove dvije teme (Europu i evanđelje) potrebno "na čas" odvojeno promatrati. Zašto? Ponekad nam se čini da su ta dva donedavna prijatelja išla "ruku pod ruku", a sada kao da su se udaljila jedan od drugoga, kao da su oba umorna, suviše umorna, pa i posustala u nastojanju da se razumiju, nadopunjuju i približe, uvažavajući jedan drugoga na obostranu korist, pa da nakon nekog vremena međusobna promatranja "s distance" osjete da jedan bez drugoga ne mogu. Da odsustvo jednoga, onoga drugoga osiromašuje, slabi, dovodi do bespomoćnosti i strovaljuje u besmisao. I kad čovjek, u ovom, našem slučaju taj "čovjek" zove se Europa, shvati da mu nema boljeg sudruga za zadovoljan život i ponovno se zaljubi u starog ''partnera", tek tada će život poprimiti dublji i poželjniji i stav i program koji znači život.
Europa je šesti po veličini kontinent (manja je jedino Australija) i zauzima oko 10,5 milijuna km2 ili oko 1/15 zemaljskog kopna, ali ondje živi oko 1/9 svjetskog stanovništva te je to treći kontinent po broju stanovnika. Europski otoci i poluotoci zauzimaju 1/3 površine kontinenta. Podrijetlo naziva Europa nije rasvijetljeno, ali kažu da po svoj prilici nosi ime po asirskoj riječi ereb, što znači zapad, zalaz ili zapadna zemlja. Od svih kontinenata ima najpovoljnije podneblje. Europa je najvažnije turističko polazište i odredište na svijetu. U kršćanskom smislu, iz Europe su krenuli prvi misionari, na njezinu tlu nicali su veliki i znani redovi, u Europi je prevažno središte kršćanstva (Rim), većina svetaca ima svoje podrijetlo u Europi. Brojna umjetnička djela, nastala u Europi, nastala su na temelju evanđelja. E, tu bi se moglo, pa i moralo, pronaći sljubljenost Starog Kontinenta i evanđelja. U toj poruci neba treba ponovno otkriti svu ljepotu, svu primamljivost  i svu dražest evanđeoske poruke, koja je sposobna i današnjim naraštajima Europljana doslovno donijeti darove unutarnjih vrijednosti i zajedničke ponude duhovnoga i materijalnoga, ljudskoga i božanskoga, prokušanoga i vjerodostojnoga.
Moleći da se Europa i evanđelje ponovno pronađu, zavole i blagodarno utječu na tijekove života cijelog svijeta, molimo i sami za sebe i za našu duhovnu spremnost za taj poželjni suživot. Živjelo zajedništva stare Europe i uvijek mlada evanđelja!
 


Back