Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

Prosinac 2019.  

Objavljeno | 20.12.2019.

Da svaka država odlučno poduzme mjere da budućnost onih najmlađih, osobito onih koji pate, stavi na prvo mjesto.

Papa Franjo ustanovio je  Svjetski dan molitve za brigu o stvorenome da bi privukao pozornost na stanje planeta. Katolici diljem svijeta taj će dan obilježavati svakoga 1. rujna.
Bit će to i prigoda, dodao je papa Franjo, „da zahvalimo Bogu na divnome ručnom radu koji nam je povjerio na brigu te da zatražimo njegovu pomoć u zaštiti stvorenoga i oprost za grijehe koje smo počinili protiv svijeta u kojem živimo“.
Papa je u lipnju 2015. objavio encikliku Laudato Si o klimatskim promjenama, što je prva papinska enciklika posvećena okolišu. Rekao je da želi da taj dokument, kao i druge crkvene inicijative, utječu na sudionike pariškoga klimatskog susreta, kojemu je cilj postizanje globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena, nakon nekoliko neuspjeha u prošlosti.
Klimatske promjene, dezertifikacija zemlje, uništavanje okoliša i pojava nekontrolirana razvoja izazvale su tako teologe da ponovno promisle i progovore o uređenju „kuće Božje“, to jest svega što je stvoreno na zemlji. U pitanje je najprije došlo načelo čovjekove supremacije nad svime stvorenim i sva ostala načela „upisana u ljudsko srce“, kao što je pravo na život i središnja uloga obitelji. Znanstvena je ekologija u kršćanskim krugovima izazvala veliku pozornost i pokrenula novu teološku disciplinu: ekoteologiju. Svima je nužno radikalno ekološko obraćenje.
Papa Franjo nedavno je izjavio pred sudionicima XX. svjetskog kongresa Međunarodnog udruženja za kazneno pravo da u Katekizam Katoličke Crkve „moramo uvesti grijeh protiv ekologije, protiv zajedničke kuće“. To je grijeh protiv budućih naraštaja i očituje se u djelima i navikama zagađenja i uništavanja sklada okoline.
Razmišljajući o svijetu koji ostavljamo svojoj djeci, o ratovima, zagađenju, iskorištenim tlima, oskudnim izvorima, pitkoj vodi koja postaje luksuz i s bioraznolikošću toliko ograničenom da će nam vlastita sredstva za život uskoro biti stavljena u pitanje, spontano nam se nameće odgovor da moramo zaustaviti sve te nedosljednosti!
Završavam pismom jednog učenika koje sam pronašao na mrežnoj stranici Osnovne škole Glina. Na satu Hrvatskog jezika učenici 4. a razreda pisali su sastavak o temi Pismo predsjedniku planeta, u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje.
Poštovani gospodine predsjedniče!
Ja sam još mali, a opet dovoljno velik i pametan da gledam oko sebe, da pamtim, razmišljam i zaključujem. Vidim našu prekrasnu Zemlju plavu od naših mora, oceana i rijeka, zelenu od šuma, livada, žutu od pustinjskog pijeska, bijelu od arktičkih santi leda. Vidim, ogromni bageri i kamioni ruše naša stara stabla. Pluća naše Zemlje se ruše i krče. Grade se nove autoceste. Vidim, pustinja se navodnjava, grade umjetna jezera, a sve za dobrobit turizma i zgrtanja novca. Vidim, led se na Arktiku topi, močvare suše, životinje ugibaju jer nemaju stanište. Pitam Vas, poštovani predsjedniče, do kada će to trajati? Što će biti sutra, za 10, 20, 50 godina? Zar će moćnici pretvoriti Zemlju u beton, golf-igrališta, hotele što se protežu do neba? Do kada će ova naša jadna Zemlja koju smo naslijedili od naših predaka trpjeti? Do kada će životinje patiti i umirati? Molim Vas, učinite nešto! Zaustavite to nasilje nad Zemljom, recite dosta rušenju, isušivanju i zagađivanju. Vi to možete, Vas slušaju!
Molim Vas, pročitajte ovo pismo, nemojte ga letimično pogledati i baciti u kantu za smeće. Razmislite molim Vas o mojim riječima. Jer to je mišljenje nekog malog čovjeka na ovoj Zemlji. Želim da ona plava, bijela, žuta i zelena Zemlja i sutra bude takva, i još ljepša, mojoj djeci i mojim potomcima. (www.os-glina.skole.hr/?news_id=365)
 
Budućnost naše djece u našim je rukama i za nju smo mi odgovorni. Posljednji smo naraštaj koji ima prigodu nešto kvalitetno napraviti za njih.


Povratak