Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

„Kršteni i poslani – Crkva Kristova u misiji svijeta“  

Published | 1/1/2019

Piše mr. sc. Anita Treščec

Prošlo je gotovo cijelo stoljeće otkako je 30. studenoga 1919. godine papa Benedikt XV. objavio apostolsko pismo Maximum illud, o djelovanju misionara u svijetu. Pismo je upućeno patrijarsima, primasima, nadbiskupima i biskupima katoličkog svijeta, a narednih je godina i desetljeća prepoznato kao magna charta suvremenoga misionarskog djelovanja i početak jednoga novog razdoblja evangelizacije.
Povodom te obljetnice papa Franjo je listopad 2019. proglasio Izvanrednim misijskim mjesecom za cijelu Crkvu, s ciljem da se u Crkvi što više probudi svijest o misijama te da se novim poletom započne misionarska preobrazba života i pastorala Crkve.
U pismu povodom stote obljetnice proglašenja apostolskog pisma Maximum illud, koje je papa Franjo 22. listopada 2017. uputio kardinalu Fernandu Filoniju, pročelniku Kongregacije za evangelizaciju naroda, i u kojem je proglasio Izvanredni misijski mjesec, papa podsjeća na dekret Ad gentes II. vatikanskog sabora, koji ističe da misijama Crkva odgovara na trajan Isusov poziv: „Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju“ (Mk 16, 15). Prionuti uz tu Gospodinovu zapovijed nije opcija za Crkvu, već njezina „obaveza, a ujedno i sveto pravo“ (AG, 7), jer Crkva „jest misionarska po svojoj naravi“. (AG, 2)
 

Osvrćući se pak na apostolsko pismo pape Benedikta XV., papa Franjo ističe: „Apostolsko pismo Maximum illud potaknulo je, proročkim duhom i evanđeoskom iskrenošću, da se iziđe iz nacionalnih granica, kako bi se svjedočila Božja spasiteljska volja preko univerzalnog poslanja Crkve. Približavanje njegove stogodišnjice neka bude poticaj da se nadvlada ponavljajuće iskušenje koje se skriva iza svake crkvene introvertiranosti, svakog samoreferencijalnog zatvaranja u vlastite sigurne granice, svakog oblika pastoralnog pesimizma, svake sterilne nostalgije za prošlošću, da bi se umjesto toga otvorili radosnoj novosti evanđelja. Također u ovim našim vremenima, rastrgani od tragedije rata i ugroženi žalosnom željom da se naglase razlike i potiču sukobi, radosna vijest da u Isusu oproštenje pobjeđuje grijeh, život poražava smrt, a ljubav pobjeđuje strah, neka bude donesena svima s obnovljenim žarom i neka ulije povjerenje i nadu.“ (Papa Franjo, 2017.)
Apostolskim pismom Maximum illud Benedikt XV. istaknuo je univerzalno misijsko poslanje Crkve, „koja nije strana ni jednom narodu“ (Benedikt XV., 1919.) te je tim pismom želio probuditi svijest o misionarskoj dužnosti osobito među biskupima, poglavarima redovničkih zajednica i svećenicima. Iako je to pismo poseban poticaj za missio ad gentes, njegov je sadržaj aktualan i u suvremenom govoru o novoj evangelizaciji, koja zahtjeva prije svega obnovu Crkve, njezinih struktura i pastorala. 
Po inicijativi Izvanrednoga misijskog mjeseca postaje očito da za papu Franju obnova Crkve podrazumijeva ponovno probuditi misionarski žar svakog njezina člana. Ne čudi stoga da je i apostolska pobudnica Evangelii gaudium, nazvana i programatska, objavljena u prvoj godini njegova pontifikata, 2013. godine, poziv da se u novu evangelizaciju krene obnovom temeljnoga misijskog poslanja Crkve. Pobudnica uključuje i prinos Biskupske sinode o novoj evangelizaciji za prenošenje vjere, koja je održana u Vatikanu u listopadu 2012. godine. Naime u Crkvi itekako postoji svijest da novo vrijeme zahtjeva da navještaj radosne vijesti Isusa Krista „bude novo u svom žaru, metodama i izričajima“ (Ivan Pavao II., 1983.)
Nakon saborskog dekreta Ad gentes o misijskoj djelatnosti Crkve, crkveno učiteljstvo objavljivalo je i druge dokumente, koji su izravno ili neizravno progovarali o misijama i misijskoj djelatnosti. O tim dokumentima pisao je i mons. Tomo Vukšić na ovim stranicama 2017. godine, analizirajući posebno detaljno dekret Ad gentes, te nam je nastojao prikazati nastavak učiteljske misli Crkve, koja u postsaborskom svijetu treba pomiriti svoj temeljni misijski poziv sa suvremenom kulturom dijaloga.
Dijalog sa suvremenim svijetom ne smije umanjiti misionarski žar i poslanje, jer „misija obnavlja Crkvu, učvršćuje vjeru i kršćanski identitet, ulijeva novi žar i daje nove poticaje. Vjera se snaži dok se daje! Nova evangelizacija kršćanskih naroda naći će nadahnuće i potporu u poslu sveopćega poslanja. (…) Nužnost misijske evangelizacije jest činjenica da je ona prvo služenje, koje Crkva može pružiti svakom čovjeku i cijelom čovječanstvu u današnjem svijetu, koji znade za uistinu čudesne pobjede, ali je, kako se čini, izgubio osjećaj za najviše stvari i za sam život.“ (Ivan Pavao II., Redemptoris missio, 2)
Papa Franjo u svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium naglašava da nas enciklika Redemptoris missio poziva „da prepoznamo kako se 'ne smije nikako izgubiti revnost u naviještanju' onima koji su daleko od Krista, 'jer to je prva zadaća Crkve'. Misijsko djelovanje 'još je i danas najveći izazov za Crkvu' i 'pitanje misija mora biti na prvome mjestu'. Što bi se dogodilo ako bismo stvarno uzeli za ozbiljno te riječi? Jednostavno bismo prepoznali da je misijsko djelovanje paradigma svakog djelovanja Crkve.“ (Papa Franjo, Evangelii gaudium, 15)
Ivan Pavao II. podsjeća da „svaka osoba ima pravo čuti Božju 'blagovijest', koja se otkriva i dariva u Kristu, kako bi u punini ostvarila svoj poziv“ (Ivan Pavao II., RM, 46). Pravo je to koje je Gospodin darovao svakomu čovjeku, stvarajući ga razumnim i slobodnim bićem u potrazi za istinom. A to pak pravo onima koji su spoznali i u svojem životu prihvatili Istinu nameće dužnost evangeliziranja: „Jer što navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, ta dužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem.“ (1 Kor 9, 16)
Prihvaćajući poziv i poticaj da na ovim stranicama na tragu nove evangelizacije promišljam misijsko djelovanje Crkve ususret Izvanrednomu misijskom mjesecu, čiji je cilj produbljivanje misijske svijesti cijele Crkve, srcem i umom odjekivale su mi upravo ove misli apostola Pavla: ta dužnost mi je. Dužnost je to svakog kršćanina, a pokazuje nam to i geslo Izvanrednoga misijskog mjeseca: „Kršteni i poslani – Crkva Kristova u misiji svijeta“.
Stoga ću tijekom ove godine, zajedno s vama, poštovani čitatelji, promišljati o svojem vlastitom pozivu i misijskom poslanju, jer misije trebaju postati stil svakoga vjerničkog života. Nadam se da ćete mi se pridružiti u tom hodu priprave te tražiti u sebi misionarski žar kojim možemo obnoviti svoju osobnu vjeru, naše zajednice, društvo i Crkvu. U tome će nas prije svega voditi dokumenti Crkve i aktualna teološka literatura.
Pisat ću o pojmovima misija i evangelizacija kao poslanje naroda Božjega, o potrebi nove evangelizacije, koja u sebi uključuje i trajni i temeljni poziv misionarskog djelovanja Crkve, o Crkvi između obnove i samoodržanja, o Crkvi milosrđa kao mostu između suvremenog svijeta i poziva na spasenje u Isusu Kristu, o obraćenju kao polaznoj točki misionarskog osvajanja zapadnog čovjeka. Govorit ću i o pojmu učenika misionara, pastoralnome, teološkome i duhovnom izazovu nove evangelizacije te o potrebi promjene u komunikaciji Crkve i svijeta.
Podsjetimo još samo da se kardinal Fernando Filoni, pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda, 8. travnja 2018. godine obratio svim kardinalima i biskupima te predvoditeljima zajednica vjernika širom svijeta potičući ih da odgovore na Papinu želju i organiziraju i proslave na prikladan način Izvanredni misijski mjesec u svojim sredinama.
 


Back