Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

Pope's worldwide prayer network  

Svibanj 2019.-piše don Frano Miljenko Markić

Da Crkva u Africi, zalaganjem svojih članova, bude sjeme jedinstva među narodima i znak nade za taj kontinent.

ALELUJA! „Na tebi, Petre (na toj stijeni), sagradit ću Crkvu svoju, ni vrata je paklena ne će nadvladati.“ Božanska je to ustanova, pa se ne treba čuditi da je tako naglašen stanac kamen – stijena. Ustanova Crkve na Petru i apostolima u Isusovo je vrijeme bila nepoznata, ali suvremena. Za njega su sva vremena i svi vjekovi – suvremeni. Zato je Crkva današnja u suvremenom svijetu. Suvremenost Crkve proživljavat će se kao takva dok je svijeta i vijeka. Isusov zahtjev i zapovijed:  „Idite po svem svijetu…“ i danas dotiče mnoge, počevši od Jeruzalema, te ne može ostati statična, nego je dinamična i širi se po svem svijetu. Ni Afrika nije mogla izbjeći taj dar milosna pohoda Duha Svetoga, koji dolazi po Crkvi i po njezinim misionarima. Svaki misionar nosio je suvremenost Crkve svojeg doba onamo kamo je došao i gdje se susretao s čovjekom kojeg je Isus došao spasiti. To je spasenje dolazilo od ljudi za ljude, jer je Crkva zajednica pape, biskupa, svećenika, đakona i svih krštenika koji ju čine jednom, svetom, katoličkom i apostolskom. Zalaganje za takvo jedinstvo može biti sjeme i za one koji nisu u takvu zajedništvu. „Učinite sve narode mojim učenicima.“

Published | 5/2/2019

Read more


Travanj 2019.-piše don Josip Tadić

Za liječnike i njihove humanitarne suradnike u područjima zahvaćenim ratom, koji ugrožavaju vlastite živote kako bi spasili druge.

„U času kada stupam među članove liječničke profesije, svečano obećajem da ću svoj život staviti u službu humanosti. Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje. Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvažnija će mi briga biti zdravlje mojega pacijenta. Poštovat ću tajne onog tko mi se povjeri. Održavat ću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja. Moje kolege bit će mi braća. U vršenju dužnosti prema bolesniku neće na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, političke ili klasne pripadnosti. Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka. Niti pod prijetnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obećajem svečano, slobodno, pozivajući se na svoju čast.“ (Hipokratova – Ženevska liječnička prisega)
 
Razmišljajući o molitvenoj nakani za travanj, koja je namijenjena za liječnike i njihove humanitarne suradnike na područjima zahvaćenima ratom, koji ugrožavaju vlastite živote da bi spasili druge, probudilo se u meni sjećanje na Domovinski rat i na vukovarsku bolnicu. Vukovarska bolnica, u kojoj nije bilo struje, vode ni lijekova, na koju su padale kiše granata, u kojoj nitko nije gledao je li ranjen Srbin ili Hrvat. Dan nakon pada Vukovara, grada heroja, pala je i vukovarska bolnica. Pala je ona koja je bila simbol humanizma i medicinske etike. Zgrada koja je svih mjeseci opsade pružala nadu i utočište, predana je 19. i 20. studenoga 1991. na upravljanje beogradskim liječnicima iz Vojne akademije. Pritom su mnogi požrtvovni liječnici, koji su mjesecima radili u nemogućim uvjetima, završili u logoru.
 

Published | 3/29/2019

Read more


Ožujak 2019.-piše vlč. Perica Matanović

Da kršćanske zajednice, osobito one koje su progonjene, osjete Kristovu blizinu i da njihova prava budu poštovana.

Zaklada papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ objavila je XIV. izvještaj o slobodi vjeroispovijesti u svijetu. U dokumentu, koji se odnosi na razdoblje od lipnja 2016. do lipnja 2018. godine, vidljivo je da su kršćani najviše progonjena vjerska zajednica. Međutim u porastu je i učestalo kršenje vjerskih sloboda pripadnika brojnih drugih religija. U izvještaju su također predstavljena iskustva ljudi progonjenih zbog vjere koja su suradnici projekta prikupili u više od 150 zemalja svijeta. Istraživanje zaklade papinskog prava potvrdilo je ozbiljne ili ekstremne povrjede vjerske slobode u 38 zemalja svijeta; od kojih se u 21 zemlji provode vjerski progoni, a u 17 se zemalja provodi diskriminacija na temelju vjere. Stanje se tijekom promatranog razdoblja pogoršalo u 17 od 38 zemalja. U nekima, kao što su Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Nigerija, Afganistan i Eritreja, stanje je ostalo nepromijenjeno, jer je, prema istraživanju zaklade „Pomoć Crkvi u nevolji“, tako ozbiljno da se ne može pogoršati. U izvještaju postoje i znakovi nade. Tako je, primjerice, u Tanzaniji i Keniji, koje su prije bile klasificirane kao zemlje progona, primijećen znatan pad učestalosti nasilja. U Indiji je nasilje nad vjerskim manjinama sve češće, s motivima koji jasno uključuju vjersku mržnju. Izvještaj podsjeća i da je u Kini u posljednje dvije godine vlada poduzela nove mjere za suzbijanje vjerskih skupina koje smatra protivnicima komunističke vlasti. Ravnatelj talijanskog ogranka zaklade Alessandro Monteduro istaknuo je pak da 61% kršćana živi u zemljama u kojima se ne poštuje vjerska sloboda te se obratio zapadnim silama tražeći da sloboda vjeroispovijesti postane jedan od prioriteta međunarodne politike. (15 prosinca 2018.,  Vatican News)


Published | 3/1/2019

Read more


Back